Što su socijalne usluge?
Usluge u zajednici se određuju kao: društvene, zdravstvene, kulturne, rekreativne i sportske aktivnosti osmišljene za pružanje podrške osobama u njihovim domovima i zajednicama, izvan ustanova s trajnim smještajem i drugih oblika skrbi odijeljenih od zajednice.
Socijalne usluge dio su javnih usluga (public services), koje osigurava država kroz javni sektor, zakonodavnim i financijskim poticanjem pružanja usluga, a imaju za cilj osnažiti zajednicu i promicati jednakost i jednake mogućnosti.
Socijalne usluge u užem smislu obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici koje su propisane propisima iz nadležnosti sustava socijalne skrbi (npr. Zakonom o socijalnoj skrbi, Obiteljskim zakonom, odlukama o socijalnoj skrbi jedinica lokalne samouprave itd.). Socijalne usluge u širem smislu također obuhvaćaju mjere, aktivnosti i programe namijenjene poboljšanju kvalitete života pojedinaca i obitelji, ali one koje nisu definirane Zakonom o socijalnoj skrbi i za njihovo pružanje nije potrebna licenca sukladno Zakonu i Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga.
Kao pružatelje socijalnih usluga u širem smislu osobama sa invaliditetom u Republici Hrvatskoj možemo izdvojiti ustanove socijalne skrbi, javne institucije – lokalne, državne, regionalne, privatne organizacije, organizacije civilnog društva (udruge, zaklade), vjerske i humanitarne organizacije kroz koordinaciju i pokroviteljstvo državnih ili lokalnih institucija te suradnju i financijsku podršku iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (bez obzira radi li se o natječaju za programe i projekte ili se radi o sredstvima za obavljanje redovne djelatnosti), EU fondova, donacija pravnih i/ili fizičkih osoba u RH ili izvan RH/međunarodni donatori, sudjelovanja korisnika u plaćanju usluga, vlastitih prihoda pružatelja usluga (ostvarenih iz članarina, prodajom dobara ili drugih usluga).
Pružatelji socijalnih usluga u širem smislu mogu dopunjavati socijalne usluge u užem smislu na način da u određenom vremenskom razdoblju odgovaraju na specifične potrebe korisnika ili osiguravati usluge koje nisu predviđene kroz socijalne usluge u užem smislu, a doprinose integraciji korisnika u društvo.
U Republici Hrvatskoj organizacije civilnog društva kao pružatelji socijalnih usluga u širem smislu dobar su primjer izvaninstitucionalnog pružanja kvalitetnih i učinkovitih usluga korisnicima u potrebi. Važnost prepoznatljivosti civilnog sektora ogleda se i u njihovom uključivanju u planiranje i donošenje raznih strategija na lokalnoj i nacionalnoj razini, dok putem sudjelovanja u izradi Plana socijalnih usluga županija organizacije civilnog društva u sinergiji s ostalim dionicima pridonose detektiranju potreba na lokalnoj razini i djelovanju na unaprjeđenje istih. Upravo organizacije civilnog društva trebaju biti prepoznate i prihvaćene od strane lokalne zajednice, građana i institucija te vladinih tijela kao relevantni pružatelji kvalitetnih socijalnih usluga u širem smislu.
Socijalne usluge s obzirom na primatelje trebaju odgovoriti na brojne rizike pojedinih korisničkih skupina:
- na potrebe / rizike s kojima se suočava pojedinac
- ideju neovisnog življenja u zajednici
To rezultira raznorodnim, multidiscipliniranim, kreativnim uslugama koje u najvećoj mjeri trebaju oslikavati uobičajeni svakodnevni život u zajednici.
Koja su načela pružanja socijalnih usluga u širem smislu?
Socijalne usluge postavljaju se kao demokratski civilizacijski standard, usmjerene su na potrebe pojedinca i individualnu skrb te osiguravaju neovisno življenje, zastupaju inkluzivnost i dostupnost pružajući jasan pravni okvir pružatelja i primatelja usluga.
Usluge se definiraju s obzirom na korisničke skupine i ciljeve koji se žele ostvariti. Kao takve, mogu uključivati i raznovrsne aktivnosti (socijalnu skrb, zdravstvene, edukativne, sportske, kulturne). Osnovna pretpostavka socijalnih usluga za osobe sa invaliditetom je osiguravanje kvalitetnog života u zajednici.
Primjeri dobre prakse kroz pružanje socijalnih usluga u širem smislu za osobe sa oštećenjem sluha u RH
Prema istraživanju “Utjecaj socijalne podrške na kvalitetu života osoba s oštećenjem sluha“(2016.) Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo osobe sa težim oštećenjima sluha žive sa nižom kvalitetom života od prosjeka za populaciju RH što samo dodatno ističe potrebu prevladavanja komunikacijskih barijera i izjednačavanja mogućnosti osoba sa oštećenjima sluha. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=240172
Kad govorimo o uslugama u širem smislu za osobe sa oštećenjem sluha u RH možemo istaknuti djelovanje velikog broja civilnih udruga i organizacija uz financijsku potporu regionalne i lokalne samouprave, europskih fondova i privatnih donatora tvrtki i zaklada.
Primjeri dobre prakse usmjereni na dostupnost kulturnih sadržaja i umjetnosti
Udruga „Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura Gluhih – DLAN“ https://www.dlan.hr
- Deaf Bend DLAN u sklopu projekta Pravo na umjetnost, Centra za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.Proširio se od međunarodne udaraljkaške radionice za osobe oštećena sluha na poduku bubnjeva i bass gitare, te nastao inkluzivni Deaf Band Dlan. https://www.dlan.hr/deaf-band-dlan-2/
- projekt ”Bajke i priče na znakovnom jeziku” pričanje bajki na znakovnom jeziku, financiran kroz „LURA donacije za dječje zanimacije“
- Projekt Europske platforme “ABBA – Europe – Audience Blending by Arts”, u sklopu programa Kreativna Europa, u Centru za kulturu “Trešnjevka”, U projektu sudjeluju Centar za kulturu Trešnjevka i Udruga “Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura Gluhih – DLAN” iz Hrvatske te još 7 partnera iz Belgije, Finske, Engleske, Portugala i Bugarske. Projekt :ABBA „Audience Blending by Arts“ – osnovni cilj platforme je stvaranje mješovite publike za predstave koje uključuju glasovni i znakovni jezik. Projekt financiran od strane EACEA i fonda Kreativna Europa: Kultura. https://www.dlan.hr/abba/
Klub iznad 60 – projekt Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba financiran sredstvima Grada Zagreba. Cilj projekta je osigurati prevenciju neprimjerene i preuranjene insitucionalizacije, unaprjeđenje kvalitete života starijih gluhih osoba i organizaciju zabavnih i kulturnih sadržaja za provođenje slobodnog vremena.
Violinmusic4all je inovacija koja prekida tišinu, a predstavlja metodu učenja sviranja violine u terapijske svrhe gluhih i nagluhih osoba te osoba s poteškoćama u razvoju. Metoda Renate Novoselec pomoću koje gluhe osobe uče svirati violinu https://www.violinmusic4all.com/hr/metoda-ucenja-sviranja-violine-gluhih-i-nagluhih-osoba/
Prilagodbe kulturnih sadržaja u gradu Zagrebu također omogućuju bolju integraciju gluhih osoba. Jedan od takvih primjera je Muzej grada Zagreba uz pomoć Gradskog ureda za kulturu i samog Ministarstva kulture, muzej je kroz projekte osigurao od 2008. godine Dan otvorenih vrata za osobe s invaliditetom uz stručno vodstvo kroz postav. Stručno vodstvo je educirano za komunikaciju s osobom s invaliditetom, bilo da se radi o komunikaciji s osobama sa senzoričkim oštećenjima, kao što su gluhe ili gluhoslijepe osobe https://www.in-portal.hr/in-portal-news/sport/5909/muzej-grada-zagreba-primjer-dobre-prakse-prilagodjenosti-kulturnih-sadrzaja-osobama-s-invaliditetom. Iskorak u integraciji čine Knjižnice grada Zagreba koje kroz suradnju s Poliklinikom za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG organiziraju programe i radionice za gluhonijemu djecu, npr. «Knjižnica širom otvorenih vrata» program za djecu s oštećenjima sluha i „Antidiskriminacijski tjedan“ sa Hrvatskom udrugom gluhoslijepih osoba „Dodir“ http://www.kgz.hr/
No u usporedbi sa dostupnošću svjetskih knjižnica gluhim osobama još smo na samom početku. Primjera radi, knjižnica San Francisco osnovala je Centar za gluhe koji pruža pristup zbirkama knjiga, časopisa, DVD-ova o američkom znakovnom jeziku, kulturi gluhih, gubitku sluha, gluhoći i sličnoj tematici. Također, organizira tečajeve američkog znakovnog jezika, te osoblje pruža usluge koristeći znakovni jezik, koristi razna tehnička pomagala, Sorenson VRS video33, telefon. Narodna knjižnica Montgomery County nudi svojim korisnicima video – telefon (Germatown Library i Rockville Memorial Library), audio sustav s indukcijskom petljom, korištenje knjižničnih usluga putem chata, elektorničke pošte te usluge „Pitajte knjižničara“, knjige, periodiku te DVD-ove o kulturi gluhih, gubitku sluha, američkom znakovnom jeziku i sličnim temama.
Primjeri dobre prakse usmjereni na poboljšanje integracije gluhih osoba na tržištu rada:
Hear me out – projekt „Podizanje razine svijesti i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje osoba s oštećenim sluhom“. Financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda u sklopu operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.” a sufinanciraju Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zadarska županija i Zavod za javno zdravstvo Zadar. https://www.zjz-zadar.hr/hr/programi-i-projekti/Hear-me-Out/378
Integracija nezaposlenih gluhih žena na tržištu rada -“ZAŽELI – Program zapošljavanja žena” čiji je nositelj Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba, dok su partneri Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Zagreb i Centar za socijalnu skrb Zagreb. Cilj projekta je osnažiti 4 nezaposlene osoba s invaliditetom odnosno nezaposlene gluhe ili nagluhe žene s komunikacijskim barijerama na poslovima pružanja pomoći u kući ili stanu za 20 osoba oštećena sluha starije životne dobi kojima prijeti institucionalizacija. Projekt se provodi na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Projekt je financiran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
Silent Caffe – jedan je od primjera uključivanja osoba oštećena sluha u društveno poduzetništvo. Savez gluhih i nagluhih osnovalo je društveno poduzeće „Znak tišine“. Prvi projekt ovog poduzeća je kafić Silent Caffe koji je rezultirao zapošljavanjem 7 osoba koje čine 3 gluha ili nagluha konobara. Natječajna sredstva Grada Zagreba i sredstva Saveza i poduzeća Znak tišine uložena su u preuređenje prostorija Saveza u kafić, te prekvalifikaciju gluhih i nagluhih konobara koji nakon postupka prekvalifikacije u Pučkom otvorenom učilištu Nikola Šubić Zrinski počinju raditi u Silent Caffe-u. https://www.youtube.com/watch?v=YGTtmzmqSFE http://cprz.hr/novosti/primjeri-dobre-prakse-silent-caffe/
Tvrtka Uber u aplikaciji za vozače nudi prilagodbe za nečujuće partnere vozače osiguravajući pristup tržištu rada https://help.uber.com/hr-HR/driving-and-delivering/article/upotreba-aplikacije-za-gluhe-i-nagluhe-partnere?nodeId=d1d88d1f-0dcf-4ce8-a3a9-c3955d14c2ff
Centar kreativnih industrija – projekt udruga Videatur, Kolektor, Forum za slobodu odgoja, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Usmjeren na osnivanje Centra kreativnih zanimanja i jačanju kompetencija za umjetnička zanimanja 20 mladih. Povećava se socijalno uključivanje i konkurentnost na tržištu rada mladih u nepovoljnom položaju putem stjecanja kompetencija u umjetničkom izražavanju.
Primjeri dobre prakse usmjereni na podizanje kvalitete odgoja i života djece s oštećenjem sluha:
Mala djela za velike promjene“ – nositelj projekta je Savez za gluhe i nagluhe Zagreb, sufinanciran od strane Zaklade „Hrvatska za djecu“.
Projekt je osmišljen kroz organizaciju radionica s djecom i mladim gluhim i čujućim osobama s područja Grada Zagreba sa svrhom razvoja tolerancije, organiziranja slobodnog vremena, nenasilnog rješavanja sukoba, prevencije neprihvatljiva ponašanja, vršnjačkog nasilja i podizanje kvalitete života gluhe i čujuće djece. Ostvarenjem općeg cilja dolazi do podizanja kvalitete života djece i mladih, gluhih i čujućih. http://maladjela.com/o-projektu/
Malo dobre volje za djetinjstvo bolje – projekt ima za cilj poboljšanje kvalitete života djece i mladih s posebnim potrebama – nositelj Udruga DLAN https://www.dlan.hr/
Kroz badminton i radionice do manje nasilja – nositelj projekta je Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Svrha je prevencija i smanjenje svih pojavnih oblika vršnjačkog nasilja među čujućom i gluhom djecom i mladima kroz organizirane sadržaje za kvalitetno i zdravo provođenje slobodnog vremena.
Cjeloživotno slušanje/lifelong listening https://www.pou.hr/eu-projekti/cjelozivotno-slusanje-lifelong-listening – nositelj projekta je Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj i Pučko otvoreno učilište, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. Cilj projekta je modernizacija i transformacija ustanove te stvaranje mrežne stručne podrške u suradnji sa svim dionicima zainteresiranim za dobrobit osoba sa komunikacijskim teškoćama i inkluzivni odgoj. Primjer obogaćivanja prakse je i Priručnik za rad s osobama sa komunikacijskim teškoćama u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu. http://www.centar-sraskaj-zg.skole.hr/upload/centar-sraskaj-zg/images/newsimg/648/File/Prirucnik_Projekt_Cjelozivotno_slusanje.pdf
Vjetar u leđa – podrška djeci oštećena sluha i njihovim roditeljima , nositelj projekta je Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, a ima za cilj pružanje kontinuirane stručne podrške kroz omogućavanje uvjeta za psihosocijalni razvoj djece oštećena sluha i osnaživanje roditelja te pravovremeno poticanje psihosocijalnog razvoja djece od najranije dobi https://www.bib.irb.hr/780979
Primjeri dobre prakse usmjereni na senzibilizaciju društva i edukaciju čujućih osoba kako bi se poboljšala komunikacija i integracija gluhih osoba
Iskorak u senzibilizaciji društva pokazuju razne škole i zdravstvene ustanove. Medicinska škola u Zagrebu uvela je Hrvatski znakovni jezik kao izborni predmet u svom školskom kurikulumu. Opća bolnica Varaždin provodi edukacijski program za prevođenje taktilno znakovnog jezika i pisanja na dlanu za zdravstvene djelatnike vezan uz projekt „Izgradnja dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije u Općoj bolnici Varaždin“ u sklopu aktivnosti promicanja horizontalnih politika – pristupačnost za osobe s invaliditetom. U sklopu projekta objavljen je priručnik „Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje: Kako komunicirati s gluhim pacijentima“ te je tečaj učenja znakovnog jezika uvršten u redovno stručno usavršavanje medicinskih sestara.
U Prvoj srednjoj informatičkoj školi u Zagrebu 2007. godine uveden znakovni jezik kao obavezni predmet. Cilj je poduka čujućih učenika za bolju inkluziju gluhih učenika. Prva škola u Hrvatskoj koja je uvela znakovni jezik kao obavezan predmet, a provodio se u suradnji s Udrugom gluhoslijepih osoba DODIR. http://www.h-alter.org/vijesti/jezik-za-gluheobavezan-predmet-u-informatickoj-srednjoj-skoli
Od 2007. godine u IX. gimnaziji u Zagrebu održava se tečaj hrvatskog znakovnog jezika gdje učenici i profesori kroz jednu školsku godinu nauče i do 1000 riječi i pojmova. http://www.gimnazija-deveta-zg.skole.hr/?news_id=335
U Varaždinu i Slavonskom Brodu nastavnici su 2014. godine, u sklopu projekta Sign 2 me pohađali tečaj znakovnog jezika. Nastavnici su dobili najosnovnije informacije kako bi mogli komunicirati s gluhim učenicima. http://echo.com.hr/clanak/nastavnici-uce-hrvatski-znakovni-jezik-gluhih/
Iskorak u senzibilizaciji društva i prilagodbi potrebama gluhih osoba pokazuju i pojedini samostalni umjetnici npr. Damir Urban koji spotu za pjesmu „Nebo“ koristi tumača Hrvatskog znakovnog jezika i na taj način senzibilizira čujuću javnost i omogućuje pristup svojoj umjetnosti i gluhima. https://www.youtube.com/watch?v=y_zueU_ygEw
U svijetu su otišli i korak dalje, postoji sve više glazbenih događaja i festivala koji su prilagođeni i gluhim osobama kroz slušanje glazbe kroz vibracije npr. Music tech fest i Good vibration music festival https://www.festivalsherpa.com/deaf-people-will-experience-music-festival/
Primjeri dobre prakse usmjereni na korištenje IT tehnologije, mobilnih i web aplikacija kao alata pružanja socijalnih usluga u zajednici te prilagodbu televizijskih sadržaja
Projekt WEBTV ‘’ZNAKOVITO’’ – projekt Saveza gluhih i nagluhih osoba i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport koji ima za cilj osviještene i potpuno informirane mlade gluhe i nagluhe osobe s područja grada Zagreba, stjecanje vrijednog iskustva u novinarskim zadatcima, bolja informiranost obitelji mladih gluhih i nagluhih osoba o njihovim potrebama, pravima i obvezama
MIHA – mobilna aplikacija za djecu za učenje Hrvatskog znakovnog jezika – suradnja ILAB-a i Udruge gluhoslijepih Dodir uz financiranje izrade kroz natječaj zaklade Reach for Change Croatia u partnerstvu s Tele2 Hrvatska. Jedinstvena je mobilna aplikacija obogaćena videozapisima i slikama te je time prilagođena djeci, ponajprije onoj s teškoćama u razvoju kojoj se preporučuje uporaba hrvatskoga znakovnog jezika za komunikaciju. http://generacija.hr/solidarnost-na-djelu/mobilna-aplikacija-za-ucenje-hrvatskog-znakovnog-jezika-miha-osvojila-nag/
ISKORAK IZ TIŠINE – mobilna aplikacija – potiče turizam koji je prilagođen gluhim turistima (Deaf frendly tourism) kroz turistički vodič i informacije prilagođene gluhim osobama– projekt financiran sredstvima grada Novigrada i Ministarstva turizma (2018.) https://ipa.hr/iskorak-iz-tisine-deaf-friendly-tourism/
Viđenje socijalnih usluga u širem smislu u svijetu i primjeri dobre prakse
Prema vijeću Europe socijalne usluge u širem smislu definirane su kao osobne socijalne usluge (OSU) i pružaju se pojedincima vezano uz njihove specifične potrebe i okolnosti, nasuprot standardiziranim uslugama koje se pružaju ljudima kao članovima kategorija. Osobne socijalne usluge se mogu proširiti tako da uključuju i obrazovne i zdravstvene i odgojne usluge, ali pružene isključivo izvan institucionalnog konteksta. U korisnike OSU ubrajaju se starije osobe i njihovi skrbnici, djeca i obitelji, kao i osobe s invaliditetom. Organizacije koje pružaju OSU mogu biti javne institucije (naročito lokalne i regionalne), neprofitne, nevladine organizacije i komercijalne tvrtke. Usluge koje pružaju organizacije civilnog društva iz trećeg sektora sve su istaknutije zadnjih godina. Iz toga proizlazi metoda koja se promjenjuje u europskim državama tzv. Upravljanje slučajevima, koje se još naziva i “upravljanje skrbi”, metoda integriranja skrbi na razini pojedinog korisnika. Upravljanje slučajevima usvojeno je u različitim oblicima u europskim zemljama. Holistička procjena, uključivanje korisnika i njegovatelja, kao i izrada paketa skrbi okosnica su ovakvog modela integracije usluga.Takav holistički pristup gluhima i integracija različitih usluga omogućuje razvoj različitih projekata i primjera dobre prakse koji su zadnjih godina usmjereni na širu dostupnost medijske ponude i pružanje jednakog pristupa audio-vizualnim uslugama za osobe s različitim stupnjem invaliditeta (usredotočene na oštećenje vida i sluha) što je i okosnica programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
Na toj premisi nastao je Projekt INSIGN Europske unije gluhih s ciljem da se gluhim i slabovidnim osobama omogući komunikacija sa njihovim političkim predstavnicima i javnim upravama, uklanjajući komunikacijske prepreke koje trenutno postoje na razini EU. Zajednički ga provode Europska unija gluhih, Designit, IVéS, SignVideo, Sveučilište Heriot-Watt i Europski forum tumača za znakovni jezik. https://www.eud.eu/projects/past-projects/insign-project/
U razvoju inovacija ističu se projekti financirani sklopu programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020.:
Projekt Sustav Visualfy za inteligentno otkrivanje zvukova nazvan Deaf Smart Space ‘DSS’ Uređaj za prilagodbu domova i omogućuje samostalnost gluhih korisnika. Sustav pomoću mikrofona prikuplja zvučne informacije iz okoline i šalje ih na pametni telefon ili prijenosnik na način da se vide i dodirnu. https://ec.europa.eu/regional_policy/blog/detail.cfm?id=85
Content4All – projekt koji ima za cilj pružiti više dostupnih sadržaja zajednici gluhih prevođenjem na znakovni jezik s fotorealističnim 3D ljudskim avatarom. To omogućuje jeftinu personalizaciju sadržaja gluhim gledateljima bez uzrokovanja ometanja za slušatelje. http://content4all-project.eu/
Easy TV – cilj projekta je potaknuti širu dostupnost dostupne medijske ponude svima i pružiti jednak pristup audio-vizualnim uslugama za sve korisnike, posebno za osobe s različitim stupnjem invaliditeta (usredotočene na oštećenje vida i sluha). http://content4all-project.eu/about/related-projects/
ImAc projekt – cilj projekta Potpune pristupačnosti (ImAc) je istražiti kako se usluge pristupačnosti mogu integrirati s medijima. ImAc istražuje nove načine primjene usluga (titlovi, audio opis, audio titloviranje, jezik znaka). Ključno djelovanje ImAc-a bit će osigurati uključivanje iskustava na različitim jezicima, rješavajući potrebe onih koji imaju problema sa sluhom i slabim vidom, poteškoćama u učenju i starijima.
Europska Unija također financira i Programe pristupačnosti koji se provode i u nekim državama ne članicama EU npr. u Bosni i Hercegovini s provođenjem je započeo projekt „Equal acess for all – jednak pristup za sve“ nositelj organizacija ICVA u partnerstvu sa udruženjem „Ja bih u EU“ (2020/2021) sa ciljem podizanja nivoa pristupačnosti medijskih sadržaja i servisa za osobe sa invaliditetom doprinoseći realizaciji njihovih ljudskih prava. http://icva-bh.org/icva-projekti/equal-access-for-all-jednak-pristup-za-sve/
Program bežična informacijska usluga za gluhe ljude u pokretu – WISDOM – (Wireless Information Services for Deaf People on the Move)– primjer dobre prakse nastao suradnjom tvrtki i sveučilišta iz Njemačke, Švedske i Velike Britanije uz financijsku podršku Europske unije. WISDOM je program koji olakšava bežičnu komunikaciju osobama oštećena sluha i gluhima pomoću mobitela
Huawei je 2018. godine razvio aplikaciju STORYSIGN prvu platformu na svijetu čija je svrha razvoj pismenosti kod djece – pomoć pri učenju čitanja za gluhu djecu. Razvijena je u suradnji sa EU gluhih, Britanskom udrugom gluhih i izdavačkom kućom Penguin Books i tvrtkom Aardman Animations. https://consumer.huawei.com/en/campaign/storysign/
VL2 Storybook Apps dvojezična aplikacija za čitanje priča za gluhu djecu https://vl2storybookapps.com/
Kao recentne komunikacijske aplikacije moguće je izdvojiti:
Signall prototip za automatsko prevođenje znakovnog jezika nastao suradnjom Mađarske,SAD i Gallaudet instituta. Softver koji omogućuje spontanu komunikaciju gluhih i čujućih osoba. Omogućuje bolju komunikaciju i integraciju gluhih. Obuhvaća 200 različitih znakovnih jezika i kroz 3D „Avatar“ prevoditelja prevodi na znakovni jezik gluhoj osobi i obrnuto https://www.signall.us/about-us/
Five (Poljska)- aplikacija koja olakšava slanje poruka svima, a gluhe i nagluhe osobe ju mogu koristiti za međusobno slanje poruka na znakovnom jeziku.
Startup Pedius (Italija) – komunikacijski sustav koji gluhim osobama omogućuje telefonske pozive. Razvijen kao startup EU https://www.pedius.org/
Veasyt (Italija) – digitalne usluge za ukidanje prepreka u komunikaciji. Usluga prevođenja svih medijskih sadržaja na znakovni jezik. https://www.veasyt.com/
TapSOS – Britanska aplikacija koja omogućuje gluhim i slabovidnim osobama da se neverbalno povežu sa hitnom službom. Stvaranje profila s osobnom povijesti bolesti što olakšava medicinsku skrb. Aplikacija je osvojila nagradu za digitalno zdravlje 2018. kao najbolju metodu za korisnike pametnih telefona. https://www.inclusivecitymaker.com/smartphone-apps-deaf-people-2020/
Tekkenpop (Švedska)– privatna web televizija na znakovnom jeziku potpuno prilagođena gluhim osobama. https://wfdeaf.org/news/resources/3rd-international-conference-wfd-proceedings-2017/
Znakovnik (Slovenija) mobilna aplikacija koja prevodi znakovni jezik
Zero project web televizija na slovenskom znakovnom jeziku https://zeroproject.org/sign-language-web-tv/
TIPK TV Slovenija– web televizija uživo, obuhvaća kablovske programe s prijevodom na znakovni jezik. https://wfdeaf.org/news/resources/3rd-international-conference-wfd-proceedings-2017/