Osoba s invaliditetom

Zakon osobu s invaliditetom definira kao osobu koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta/drugima (prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 52/20 i Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom NN 32/20.

Rješenje o tjelesnom oštećenju

Rješenje o tjelesnom oštećenju preduvjet je za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Postupak dobivanja rješenja o tjelesnom oštećenju započinje podnošenjem Zahtjeva za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja), a predaje se u nadležnu područnu službu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) uz koji je potrebno priložiti i svu popratnu medicinsku dokumentaciju (povijest bolesti, audiogram…). Zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, tj. pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja može se predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske

Nakon toga, nadležno tijelo – HZMO podnosi zahtjev za vještačenje i dostavlja medicinsku i drugu dokumentaciju Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koje provodi medicinsko vještačenje. Nakon provedenog postupka tijelo vještačenja donosi nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i uzroku tjelesnog oštećenja.

PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima ( NN 7/12, 14/12, 23/12, 25/12 i 45/12 )

1. pravo na slušna pomagala
2. pravo na surdotehnička pomagala
3. pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje

Pravo na slušna pomagala

Osigurana osoba ostvaruje pravo na slušno pomagalo kada ima obostrani trajni gubitak sluha, a tonski audiogram pokazuje da je prosječni prag sluha za uho na koje bolje čuje na frekvencijama:

• 0,5 kHZ
• 1 kHz
• 2 kHz
• 4 kHz

Kada se radi o djetetu do navršene 18. godine 30 dB i više, a 40 dB i više za odrasle na istim frekvencijama. Osigurana osoba ima pravo samo na jedno od sljedećih slušnih pomagala:

1. Analogno slušno pomagalo
2. Digitalno slušno pomagalo

Pravo na pomagalo osoba može ostvariti ako je osigurana u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) u periodu od 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Izuzeci su djeca do navršene 18. godine života, osobe sa smetnjama u duševnom i tjelesnom razvoju, nesposobne za samostalan život i rad te osobe kojoj je pomagalo potrebno zbog liječenja priznate ozljede na radu.

Ujedno, pravo na pokriće troškova za slušno pomagalo ostvaruje se svakih 7 godina, a  korisnicima dopunskog zdravstvenog osiguranja iznos će biti podmiren u cijelosti. Ako nije  korisnik dopunskog zdravstvenog osiguranja, plaća jednu petinu ukupne cijene slušnog pomagala).

Dijagnostički postupak i odabir slušnog pomagala provest će specijalist otorinolaringolog- audiolog, a konačno odobrenje za pomagalo daje liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pravo na slušno pomagalo imaju:

• Osigurana osoba do navršene 18. godine života koja se nalazi na kontinuiranoj slušno-govornoj rehabilitaciji, odnosno osigurana osoba na redovnom školovanju ima pravo na dva slušna pomagala.
• Osigurana osoba iznad 18. godine života ima pravo na dva istovrsna slušna pomagala pod uvjetom da sa jednim slušnim pomagalom ne postiže razumljivost od najmanje 80% pri jačini zvuka od 65 dB, te kada se sa dva slušna pomagala u otežanim uvjetima poboljšava razumljivost u odnosu na jedno slušno pomagalo za najmanje 20%.
• Osigurana osoba predškolske dobi (od navršenih pet godina života), te osigurana osoba koja je na redovnom školovanju koja ima obostrani trajni gubitak sluha, uz predočenje potvrde o redovnom školovanju, ostvaruje pravo na pomagala za poboljšanje komunikacije,predajnik i prijamnik.
• Osigurana osoba kojoj je zbog gluhoće ugrađena umjetna pužnica ima pravo na govorni procesor i rezervne dijelove za govorni procesor utvrđene u Popisu pomagala te na baterije na trošak HZZO-a.

Osiguranim osobama slušna pomagala se odobravaju na:

• – 2 godine (ako su djeca do 7 godina)
• – 5 godina (od 7. do 18. godine starosti)
• – 7 godina (ako je osigurana osoba starija od 18 godina).

HZZO osigurava pomagalo odgovarajućeg standarda i kvalitete u vrijednosti propisanoj u Popisu pomagala.

Iznimke su djeca do navršene 18. godine života, djeca iz članka 10. stavka 5. i 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 137/13) te osobe kojima se pomagalo propisuje zbog liječenja ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Baterije za slušna pomagala se ne naplaćuju za djecu do navršene 18. godine života i za sve osobe do završetka redovitog školovanja.

Vraćanje slušnih pomagala:

Osigurana osoba obvezna je HZZO-u vratiti pomagalo za koje je Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava  na ortopedska i druga pomagala (NN 17/09) propisana obveza vraćanja, kao i svako drugo pomagalo kada je iz bilo kojeg razloga prestala potreba za njegovim korištenjem.

Iznimno osigurana osoba nema obvezu vraćanja pomagala koja se izrađuju po mjeri i koja kao cjelovita pomagala, kao i njihovi sastavni dijelovi, ne mogu biti predmet ponovne uporabe.

Osigurana osoba koja ne vrati HZZO-u pomagalo za koje je u Popisu pomagala utvrđena obveza vraćanja, obvezna je HZZO-u naknaditi štetu u visini 20% vrijednosti novog istovrsnog pomagala utvrđene u Popisu pomagala.

Pravo na surdotehnička pomagala

Ovo pravo je uređeno Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN 158/08)

Osigurana osoba s potpunim gubitkom sluha (gluha osoba) ima pravo na sljedeća surdotehnička pomagala:

1. svjetlosni signalizator plača djeteta ostvaruje jedan roditelj s potpunim gubitkom sluha do djetetove 7.godine;
2. svjetlosnu ili vibracijsku budilicu  ostvaruje gluha osoba koja je zaposlena ili je na redovitom školovanju, odnosno prekvalifikaciji;
3. telefaksni uređaj ostvaruje osigurana osoba s potpunim gubitkom sluha i navršenih 18. godina života pod uvjetom da živi sama ili da živi u zajedničkom kućanstvu s više osoba koje također imaju potpuni gubitak sluha (pravo na telefaksni uređaj ostvaruje samo jedna osigurana osoba u zajedničkom kućanstvu te mora priložitipisanu izjavu o članovima zajedničkog kućanstva s njihovim osobnim podacima).

Surdotehničko pomagalo se odobrava na rok trajanja od 10 godina, a zahtjev se podnosi nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Potvrda o Surdtehničkim pomagalima

Pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje

Dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna RH

Pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna ostvaruju:

• osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi.
• osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 % proračunske osnovice (trenutno 1.563,23 kn), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 % proračunske osnovice (trenutno 2.000,00 kn).

Pravo se ostvaruje na osnovi Rješenja o tjelesnom oštećenju ili dokazom da ispunjavaju uvjet prihodovnog cenzusa.

https://www.hzzo.hr/wp-content/uploads/2019/11/Potvrda_o_slusnim_i_surdotehnickim_pomagalima_01122019.pdf

Link: https://dzo.hzzo.hr/dopunsko-zdravstveno-osiguranje-na-teret-proracuna-rh/

PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

Sustav mirovinskog osiguranja regulira prava koja se tiču umirovljenja, rehabilitacije te prava koja su vezana za pronatalitetnu politku.

Primjenjuju se odredbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 102/19)) osiguranicima se, ako zadovoljavaju uvjete, obvezno osiguravaju prava na:

• starosnu mirovinu,
• prijevremenu starosnu mirovinu,
• invalidsku mirovinu,
• prijevremenu invalidsku mirovinu,
• obiteljsku mirovinu,
• najnižu mirovinu,
• osnovnu mirovinu,
• profesionalnu rehabilitaciju,
• nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja,
• nadoknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

Pravo na beneficirani radni staž

Beneficirani staž je staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem. Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 115/18), gluhim osobama zaposlenima s punim radnim vremenom svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa se kao15 mjeseci. Prema istom Zakonu, gluhim osobama snižava se i dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Da bi se ostvarilo pravo na beneficirani staž potrebno je  podnijeti zahtjev za utvrđivanje radnog staža u povećanom trajanju nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta. Temeljem zahtjeva i vještačenja izdaje se posebno rješenje.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju

Pravno na profesionalnu rehabilitaciju uređuje se Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 63/20), ali i Zakonom o  radu (NN 63/20). 

Profesionalna rehabilitacija je skup aktivnosti (praktično stjecanje i primjena znanja, vještina i navika) radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne i opće sposobnosti, a uključuje postupke prekvalifikacije – osposobljavanje/ školovanje za drugačije poslove od onih koje je osiguranik obavljao i dokvalifikacije – dopunsko osposobljavanje za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti.

Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju (CPR).

Pravo na invalidsku mirovinu

Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se od dana kada je nastao djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti.  Pravo se ostvaruje na način da se prvo pokrene postupak.

Postupak se pokreće na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ako se radi o zaposlenoj osobi ili na osobni zahtjev stranke ukoliko je osoba nezaposlena.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO-u), a vještačenje obavljaju vještaci Jedinstvenog tijela vještačenja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Uz zahtjev se je potrebno dostaviti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju (ako postoji i prijavu ozljede na radu). Zahtjev se dostavlja nadležnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta.

Za ostvarivanje prava potrebna je slijedeća dokumentacija:

1. Zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu/privremenu invalidsku mirovinu/profesionalnu rehabilitaciju (Tiskanica 1) ;
2. presliku osobne iskaznice;
3. podatak o osobnom identifikacijskom broju (OIB);
4. ovlaštenje/suglasnost koju izdaje banka s podatkom o IBAN konstrukciji tekućeg računa;

Ako se radi o privremenoj  invalidskoj mirovini potrebno je priložiti  i potvrdu nadležne službe za zapošljavanje o razdoblju, odnosno razdobljima nezaposlenosti nakon završene profesionalne rehabilitacije i činjenici da je invalid rada na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije prihvatio ponuđen posao.

Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koji je temelj osiguranja postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se po službenoj dužnosti u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (tj. liječnika).
Pri podnošenju zahtjeva, potrebno je priložiti:

• obrazac 1-IN  (Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika)
• obrazac 2-IN  (Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja) – popunjava ga poslodavac ako je osiguranik u radnom odnosu.

Pravo na doplatak za djecu

Doplatak za djecu uređuje se Zakonom o doplatku za djecu (NN 58/18) kojeg mogu ostvariti roditelji u ime djeteta za uzdržavanje i odgoj djeteta.

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju članova kućanstva, broju djece i visine ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom o doplatku za djecu (NN 58/18)

O pravu na doplatak za djecu odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitlj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba, kojoj je na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom o doplatku za djecu. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom:

1. 1. Da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice

   2. Da živi u kućanstvu s djetetom

Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete.

Trajanje:

Doplatak za djecu pripada do navršene 15.  godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života.

Iznimka je određena za dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15.godine kasniji upis u prvi razred OŠ ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti. Međutim, djetetu s oštećenjem zdravlja doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života

Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Iznimka je određena za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, te mu doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života te za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, kojoj doplatak za djecu pripada  najduže do 21. godine života

Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

Podnošenje zahtjeva

Postupak ostvarivanja prava na  doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva.

Uz zahtjev se predaje slijedeća dokumentacija:

• identifikacijske podatke (OIB, ime i prezime) podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva;
• adresu podnositelja zahtjeva;
• za članove kućanstva jesu li zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i u kojoj državi;
• boravi li ili prebiva dijete za koje traži doplatak za djecu izvan RH;
• ostvaruje li se za dijete doplatak za djecu u drugoj državi;
• koju vrstu prihoda/dohodaka/naknada ostvaruju svi članovi kućanstva, uključujući i djecu za koju se traži doplatak za djecu;
• postoji li invaliditet ili oštećenje zdravlja djeteta za koje se traži doplatak za djecu;
• je li djetetu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja (težim ili teškim invaliditetom) osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima ;
• IBAN tekućeg računa banke podnositelja zahtjeva/korisnika doplatka za djecu.

Zahtjev se podnosi područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske.

Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8:00 do 16:00 sati na info telefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 i na internetskoj stranici HZMO-a.

https://www.zakon.hr/z/91/Zakon-o-mirovinskom-osiguranju

PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Za ostvarivanje prava iz Zakona o socijalnoj skrbi (NN 52/20) nadležni su centri za socijalnu skrb prema prebivalištu korisnika.

Centar za socijalnu skrb rješenjem odlučuje o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu do zaposlenja, socijalne usluge, naknadu za ugroženog kupca energenta.

Pravo na troškove stanovanja i troškove ogrjeva

• priznavanju prava na naknadu za troškove stanovanja odlučuje jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb.
• priznavanju prava na naknadu za troškove ogrjeva odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb.

U okviru sustava socijalne skrbi gluhe osobe mogu ostvariti  sljedeće prava:

• pravo na doplatak za pomoć i njegu,
• pravo na naknadu do zaposlenja,
• pravo na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja

Pravo na doplatak za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

• u punom opsegu iznosi 600 kn (120% osnovice)
• u smanjenom opsegu iznosi 420 kn (84% osnovice)

IZNIMKE:

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom  iznosu (600 kn), neovisno o vlasništvu stana, kuće, poslovnog prostora i visini prosječnog mjesečnog prihoda ima:

• osoba s težim invaliditetom
• osoba s težim trajnim promjena u zdravstvenom stanju
• slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu(420 kn) neovisno o vlasništvu stana, kuće, poslovnog prostora i visini prosječnog mjesečnog prihoda ima:

• slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad
• osoba koja je potpuno lišena poslovne sposobnosti
• dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, pod uvjetom da ispunjava uvjete propisane zakonom o socijalnoj skrbi.

Postupak ostvarivanja prava na doplatak za pomoć i njegu započinje podnošenjem zahtjeva nadležnom centru za socijalnu skrb. Zatim se osobu upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se ostvaruje temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb prema prebivalištu korisnika, a priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Naknada do zaposlenja

Kome se priznaje

Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje se – djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom kojima je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu, nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života, ako naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne ostvaruje prema drugim propisima, a osoba je evidentirana kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili ima utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane nadležnog tijela sukladno posebnom propisu.

Tko ne može ostvariti pravo

• osoba kojoj je utvrđena potpuna radna nesposobnost temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i provedbenih propisa

Iznos naknade

• Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje i isplaćuje nadležni centar za socijalnu skrb iz sredstava državnoga proračuna, u iznosu od 70% osnovice (350,00 kn).

VAŽNO!
Korisnik naknade do zaposlenja ne može istodobno ostvariti doplatak za pomoć i njegu.

Naknada za troškove prijevoza

Kome se priznaje pravo

osobi s invaliditetom i djetetu s teškoćama u razvoju koji pohađaju nastavu radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu izvan mjesta svoga prebivališta ili osposobljavanja za samozbrinjavanje, a ne postoji potreba da mu se prizna pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi

Što obuhvaća naknada

• troškove prijevoza u odlasku i povratku

Iznos naknade

naknada se priznaje po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnog prijevoznog sredstva.

Napomena
Prijevoz osobi s invaliditetom i djetetu s teškoćama u razvoju koje pohađa nastavu radi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja u mjestu prebivališta, ako nema osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi, osigurava jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

POREZNE OLAKŠICE

U poreznim propisima postoji niz odredbi o olakšicama za osobe s invaliditetom, osobito u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 32/20) olakšice su:

• neoporezivi darovani primici za zdravstvene potrebe – to su: operativni zahvati, liječenja te nabava lijekova i ortopedskih pomagala, i slično, ali samo ako navedene usluge ili dobra nisu plaćeni osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, niti na teret sredstava fizičke osobe.
• novčane nagrade za osvojene medalje se također ne smatraju dohotkom – riječ je o novčanim nagradama isplaćenim iz Državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, za medalje osvojene na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, Olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima za osobe s invaliditetom  
• neoporezivi dio dohotka (osnovni osobni odbitak) – može se uvećati za 1,5 osnovice osobnog odbitka za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100 % i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. U tom slučaju se osnovni osobni odbitak uvećava za 3.750,00 kuna mjesečno. Zatim, osnovni osobni odbitak se može uvećati za 0,4 osnovice osobnog odbitka svakom poreznom obvezniku, odnosno njegovom uzdržavanom članu uže obitelji i djetetu kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje, manje od 100 %. U tom slučaju se osnovni osobni odbitak uvećava za 1000 kuna mjesečno.
• poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom – obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak se u poreznom razdoblju može dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima. Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja, a iznimno pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom može koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja. 

Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 121/19) (PDV) olakšice se odnose na:

• medicinsku opremu, pomagala i druge sprave po stopi pet posto – PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od pet posto na medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida, propisane Pravilnikom oortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Napomena
Detaljne informacije o poreznim olakšicama za osobe s invaliditetom mogu se dobiti osobnim dolaskom u Poreznu upravu prema mjestu prebivališta.

Pravo na besplatan gradski prijevoz – ZET

Pravo na besplatan prijevoz ostvaruju nezaposlene gluhe i nagluhe osobe.

Za utvrđivanje prava potrebno je podnijeti zahtjev Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Uz zahtjev je potrebno priložiti:

• dokaz o invaliditetu (Rješenje ili Nalaz i mišljenje)
• dokaz o nezaposlenosti (uvjerenje od nadležne službe za zapošljavanje ili potvrdu o statusu osiguranika HZMO-a)
• za umirovljenike – Rješenje o mirovini ili zadnji odrezak od mirovine
• za učenike i studente –  Potvrda o školovanju ili studiranju
• preslika važeće osobne iskaznice (za osobe koje nemaju osobnu iskaznicu – Uvjerenje o prebivalištu iz MUP-a koje nije starije od 6.mjeseci)

Predaja zahtjeva

Zahtjevi se predaju isključivo u pisarnicama Područnih ureda gradskih upravnih tijela Grada Zagreba svaki radni dan od 8,30 do 15,30 sati, i to na sljedećim lokacijama:

• PU Centar – Ilica 25
• PU Črnomerec – Trg Francuske Republike 15
• PU Dubrava – Dubrava 49
• PU Maksimir – Petrova 116
• PU Medveščak – Draškovićeva 15
• PU Novi Zagreb– Avenija Dubrovnik 12
• PU Pešćenica – Zapoljska 1
• PU Sesvete – Trg Dragutina Domjanića 4
• PU Susedgrad- Sigetje 2
• PU Trešnjevka – Park Stara Trešnjevka 2
• PU Trnje – Ulica grada Vukovara 56a

Napomena
Nakon predaje dokumentacije, ZET-u će biti dostavljen popis odobrenih zahtjeva, nakon čega korisnici prava trebaju produljiti valjanost postojećih pretplatnih karata, ako ih imaju, odnosno izraditi nove, ako to do sada nisu učinili. Zahtjevi za izradu pretplatnih karata mogu se predati na bilo kojem prodajnom mjestu ZET-a.

Pravo na novčanu pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu

Kome se priznaje

Korisnici doplatka za pomoć i njegu imaju pravo na novčanu pomoć od Grada Zagreba. Oni koji ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu (prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN 52/20) imaju pravo ostvariti i pravo na novčanu pomoć od Grada Zagreba.

Iznos naknade

• Ako je korisnik ostvario pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu – novčana pomoć 200,00 kn mjesečno
• Ako je korisnik ostvario pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu – novčana pomoć 100,00 kn mjesečno

Pravo mogu ostvariti u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Odjel socijalne skrbi, Zagreb, prema mjestu prebivališta.

Pravo na oslobađanje od plaćanja boravišne pristojbe

Na temelju Zakona o turističkoj pristojbi (NN 42/20), osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem od 70% ili više te osoba u pratnji ne plaćaju boravišnu pristojbu. Povlastica se ostvaruje temeljem rješenja o tjelesnom oštećenju. 

Pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine za uporabu autocesta

Invalidska smart kartica

Ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji osobnog automobila propisano je odredbama Zakona o cestama (NN 92/14) i uređeno Pravilnikom o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (NN136/11).

Kome se priznaje

Osobe s 80 ili više postotaka tjelesnog oštećenja, ne plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu (ili koji koriste temeljem ugovora o leasingu).

Pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta, osobe s invaliditetom ostvaruju na temelju rješenja koje, na zahtjev stranke, donosi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Kako se ostvaruje

1. faza

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture se podnosi pisani zahtjev. Pisani zahtjev treba sadržavati osobne podatke (ime i prezime, adresu, broj telefona/mobitela i OIB) i navođenje prava za koje se traži izdavanje rješenja.

Zahtjevu se prilaže:

• preslika prometne dozvole (iznimno, ako je zahtjev podnesen prije registracije, podnositelj zahtjeva prilaže dokaz o vlasništvu osobnog automobila;
• preslika rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
• preslika potvrde o OIB-u;
• 35,00 kuna upravne pristojbe koje treba nalijepiti na zahtjev¹

¹NAPOMENA: Ukoliko se iz zahtjeva priloženog rješenja ne može nedvojbeno utvrditi je li se radi o tjelesnom oštećenju na temelju kojeg se ostvaruje određeno parvo, podnositelj će zahtjevu još priložiti i nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Zahtjev s priloženom dokumentacijom podnosi se osobno ili preporučenom poštom (adresa: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb).
Jednom izdano rješenje važeće je sve dok se ne promijene okolnosti vezane za stupanj tjelesnog oštećenja ili vlasništvo vozila.

2. faza

Pravo na oslobađanje plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom ostvaruje se samo uz predočenje SMART kartice (koju izdaju Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o.), na temelju prethodno dobivenog rješenja od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,

Zahtjev za izdavanje SMART kartice podnosi se osobno ili poštom na adresu:

Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o., Jadranska avenija 6, 10250 Lučko.

Zahtjevu se prilaže:

• preslika rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
• preslika osobne iskaznice
• fotografija dimenzija 2,5 x 3 centimetra.

Napomena
Gluhe osobe ne ostvaruju pravo na oslobađanje plaćanja cestarine.

Sve informacije o izdavanju i produženju invalidske SMART kartice možete dobiti na brojevima telefona: 01 6504 812, 01 6504 813 ili na besplatnom INFO telefonu 0800 0422

MPPI Zahtjev obrazac

Pravo na popust na članarinu u HAK-u

Pravo na popust od 50% na iznos godišnje članarine mogu ostvariti osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem od najmanje 50%. Pravo se ostvaruje prigodom učlanjenja ili plaćanja godišnje članarine, uz predočenje Rješenja o tjelesnom oštećenju.

Više informacija moguće je dobiti na:

• Služba članstva 0800 9987

Pravo na povlastice u željezničkom i brodskom promet

Ovo pravo uređeno je Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem putničkom prometu (NN 14/01).

Kome se priznaje

Gluhe i nagluhe osobe o imaju pravo na povlasticu u unutar­njem putničkom prometu od 75% od redovne cijene vozne karte za četiri putova­nja godiš­nje že­ljeznicom ili brodom.

Kada se invalidna osoba koristi pravom na povlasticu u unutar­njem putničkom prometu po ovom Zakonu ima pravo na besplatnu vož­nju za pratite­lja.

Dobivanje objave

Pravo se ostvaruje prilikom kupnje karte prikazom objave za povlašteni prijevoz željeznicom i brodom gluhe/nagluhe osobe, koju izdaje Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Odjel za zaštitu osoba s invaliditetom. Objava vrijedi 60 dana od dana ispostavljanja.

Potrebna dokumentacija za izdavanje objave:

• osobna iskaznica i OIB osobe s invaliditetom i njenog pratitelja;
• preslika rješenja o invaliditetu (pratitelj ne može biti osoba s invaliditetom).

Pravo na stručnog komunikacijskog posrednika (tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika)

Korisnici koji se registriraju na platformu ostvaruju pravo na socijalnu uslugu besplatnog korištenja usluge stručnog komunikatorskog posrednika, odnosno prevođenje na hrvatski znakovni jezik u svakodnevnim životnim situacijama (odlazak liječniku, sudski postupci, postupci pred tijelima državne uprave, tijelima javne vlasti, edukacije, ostvarivanje prava i dr.) u kojima im je potrebna pomoć u prevladavanju komunikacijskih barijera.

Uslugu komunikacijskog posrednika korisnik može ostvariti na linku: tumač znakovnog jezika

Pravo na znak pristupačnosti

Znak pristupačnosti omogućava parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkirališna mjesta koja su za tu svrhu posebno obilježena. Pravo je uređeno prema Pravilniku o znaku pristupačnosti (NN87/14).

Kome se priznaje

Gluhe i nagluhe osobe s tjelesnim oštećenjem od 80 i više posto imaju pravo na znak pristupačnosti za parkiranje vozila na parkirališnim mjestima koja su za tu svrhu posebno obilježena.

Znak pristupačnosti vrijedi samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu. Pravo koje proizlazi iz znaka pristupačnosti ne može koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom.

Zahtjev se podnosi Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Sektoru za promet, koje donosi rješenje za korištenje “znaka pristupačnosti”.

Trajanje

Nadležno tijelo izdaje rješenje o znaku pristupačnosti na ime osobe s invaliditetom za razdoblje od 5 godina.

Napomena
Znak pristupačnosti naručujete u Narodnim novinama d.d., Odjel prodaje tiskanica, Savski gaj broj 13, Zagreb, telefon: 01/6502851, 6502858 i fax. 01/6502859.