Opća skupština Ujedinjenih naroda je 24. siječnja označila kao Međunarodni dan obrazovanja kako bi naglasila važnost obrazovanja u društvenom razvoju. Ovaj dan, odabran od strane Opće skupštine UN-a, ima za cilj proslaviti ulogu obrazovanja u promicanju mira i razvoja te istaknuti njegovu ključnu ulogu u ljudskom i društvenom razvoju. Obrazovanje bi trebalo biti univerzalno dostupno, potpuno i oslobođeno od bilo kakvih ideoloških utjecaja. Poučavanje o vrijednostima ne bi smjelo biti izdvojeno iz društvenog konteksta u kojem se provodi. Obrazovanje je čvrsto utemeljeno na vrijednostima i ne može opstati bez njih.

UNESCO nas upozorava da bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići rodnu ravnopravnost i prekinuti začarani krug siromaštva koji pogađa milijune djece, mladih i odraslih. Trenutne brojke su alarmantne: 262 milijuna djece i mladih u svijetu ne pohađa školu, 617 milijuna djece i adolescenata nema osnovno matematičko znanje, manje od 40% djevojčica u podsaharskoj Africi završava nižu srednju školu, a oko 4 milijuna djece izbjeglica je lišeno obrazovanja. To je kršenje njihovog temeljnog prava na obrazovanje, što je apsolutno neprihvatljivo. UNESCO stoga poziva vlade i partnere da postave univerzalno kvalitetno obrazovanje kao svoj najvažniji prioritet.

Obrazovanje mora biti nacionalni interes svake zemlje, iznad političkih i ideoloških podjela. Primjeri prosvjeda, kao što su oni u Hrvatskoj, jasno ističu koliko je obrazovanje važno za građane. Razvijene zemlje prepoznaju važnost obrazovanja kao ključa svog razvoja, potičući kontinuirano učenje tijekom cijelog života.

Obrazovanje mora biti prioritet širom svijeta, dostupno svima, jer samo obrazovani pojedinci mogu aktivno doprinijeti društvenim aktivnostima. Obrazovanje nije samo stjecanje stručnih znanja, već i razvoj osobnosti, moralnih vrijednosti i društvene odgovornosti. Ono predstavlja temelj za izgradnju bolje budućnosti i ključnu komponentu života svakog pojedinca.

Članak 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) donosi značajne smjernice i norme koje se tiču obrazovanja osoba s invaliditetom. Članak 24. ove Konvencije posebno naglašava pravo na inkluzivno obrazovanje za sve osobe s invaliditetom. U ovom članku, razmotrit ćemo što to inkluzivno obrazovanje znači i koje su ključne mjere koje vlade trebaju poduzeti kako bi ga osigurale.

Što je inkluzivno obrazovanje?

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) priznaje pravo svih osoba s invaliditetom na inkluzivno obrazovanje. No, što točno znači inkluzivno obrazovanje i koje su potrebne mjere za njegovo ostvarivanje? Svako dijete ima pravo na obrazovanje, bez obzira na svoje osobne sposobnosti i potrebe. Konvencija jasno ističe da inkluzivno obrazovanje predstavlja temeljno ljudsko pravo za svako dijete s teškoćama u razvoju. Inkluzivno obrazovanje obuhvaća stvaranje obrazovnog sustava koji integrira sve učenike, bez obzira na njihove sposobnosti ili potrebe, na svim razinama obrazovanja, uključujući predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje te cjeloživotno obrazovanje.

Ključna razlika između inkluzivnog obrazovanja i drugih pristupa leži u tome što inkluzija zahtijeva potpunu prilagodbu obrazovnog okoliša, metoda, kurikuluma i praksi kako bi se omogućilo svim učenicima pristup obrazovanju bez ikakve diskriminacije.

Odbor za prava osoba s invaliditetom, međunarodno tijelo osnovano radi praćenja provedbe CRPD-a od strane vlada, izradio je Opći komentar o obrazovanju – dokument koji tumači što predstavlja inkluzivno obrazovanje i detaljno upućuje na korake koje vlade moraju poduzeti kako bi osigurale njegovo ostvarenje.

Inkluzivno obrazovanje, kako ga definira CRPD, odnosi se na sustav obrazovanja koji uključuje sve učenike, bez obzira na njihove sposobnosti ili potrebe, na svim razinama obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. To je osnovno ljudsko pravo za svako dijete i mladu osobu s teškoćama u razvoju ili invaliditetom, a važno je razumjeti što inkluzivno obrazovanje jest i što nije.

Inkluzivno obrazovanje nije isključivanje, segregacija ili integracija. Isključivanje znači uskraćivanje pristupa obrazovanju u potpunosti. Segregacija podrazumijeva obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u odvojenim i prilagođenim okruženjima, izolirano od učenika bez teškoća. Integracija, s druge strane, uključuje učenje učenika s teškoćama u redovnim obrazovnim ustanovama bez prilagodbe, gdje se od učenika s teškoćama očekuje da se prilagode postojećem sustavu. Inkluzija je potpuno različita – obrazovna okruženja su prilagođena svim učenicima, uklanjajući sve prepreke, kako fizičke tako i društvene, što ih čini dostupnima svima bez diskriminacije.

Zašto je inkluzivno obrazovanje važno? Inkluzivno obrazovanje promiče puni razvoj svih sposobnosti i potencijala djece s teškoćama u razvoju, podržava njihovo potpuno sudjelovanje u društvu, te im omogućuje razumijevanje ljudskih prava, različitosti, tolerancije i poštivanja okoliša. Inkluzivni pristup omogućuje svim učenicima bolje učenje i razvoj njihovih vještina i potencijala te posljedično omogućava osobama s invaliditetom da postanu produktivni članovi društva, doprinoseći ekonomskom razvoju.

Glavni zaključci i ciljevi Članak 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

• Osobe s invaliditetom moraju imati pristup obrazovanju bez ikakve diskriminacije i na osnovi jednakosti. To uključuje pravo da ne budu odvojena od drugih učenika i pružanje svih potrebnih podrška kako bi se uklonile prepreke, uključujući pravne, fizičke, komunikacijske, jezične i društvene prepreke.
• Obrazovanje treba poticati puni razvoj svih sposobnosti i potencijala osoba s invaliditetom, podržavati njihovo punopravno sudjelovanje u društvu te im omogućiti razumijevanje ljudskih prava, različitosti, tolerancije i poštivanja okoliša.
• Djeca s invaliditetom nikada ne smiju biti isključena iz općeg obrazovnog sustava. Svaki zakon koji ograničava njihov pristup mora biti ukinut.
• Osobe s invaliditetom moraju imati pristup inkluzivnom, kvalitetnom i besplatnom osnovnom i srednjem obrazovanju u svojim zajednicama. To uključuje pristupačnost školskih zgrada, prijevoza, igrališta, obrazovnih materijala i metoda, te “razumnu prilagodbu” kako bi im se pomoglo da se obrazuju ravnopravno s drugima.

Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo, ključ koji otvara vrata razvoju i napretku pojedinaca i društava. Ovo ljudsko pravo, priznato od strane UN-ove Opće skupštine i UNESCO-a, naglašava važnost obrazovanja kao sredstva za ostvarivanje punog ljudskog potencijala.

Obrazovanje kao ljudsko pravo znači da svaka osoba, bez obzira na svoj rod, dob, etničku pripadnost, socioekonomski status, invaliditet ili bilo koji drugi faktor, ima pravo na pristup kvalitetnom obrazovanju. To uključuje pristup osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, kao i cjeloživotnom učenju. Bez obrazovanja, pojedinac je lišen mnogih prilika i resursa potrebnih za osobni razvoj, ekonomski napredak i aktivno sudjelovanje u društvu.

Obrazovanje također igra ključnu ulogu u promicanju drugih ljudskih prava, uključujući pravo na rad, pravo na zdravlje i pravo na sudjelovanje u političkom procesu. Osobe koje su obrazovane imaju bolje šanse za zapošljavanje, bolje razumijevanje svojih zdravstvenih potreba te su sklonije aktivnom građanstvu i promicanju pravde.

Kako bi se osiguralo da obrazovanje postane dostupno svima kao ljudsko pravo, vlade i međunarodne organizacije rade na uspostavi politika i programa koji promiču inkluzivnost, pristupačnost i kvalitetu obrazovanja. Ovaj kontinuirani napor odražava duboko uvjerenje da obrazovanje nije samo privilegija, već temeljna vrijednost koja doprinosi boljem i pravednijem svijetu za sve. Kroz projekt „Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije“ želimo osnažiti osobe s invaliditetom za zauzmu svoj stav u društvu i da se izbore za svoja prava.

Projekt provode Udruga Zaželi, Centar za razvoj vrijednosti, Kozlići-udruga za promicanje kulture i Udruga (na)gluhih osoba Videatur..

Projekt „Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova..