Najčešći uzroci gluhoće i što učiniti

Najčešći uzroci gluhoće i što učiniti

U Republici Hrvatskoj registrirano je više od 13 000 osoba s oštećenjem sluha. Velika većina ljudi koja nije u direktnoj vezi s osobama oštećena sluha, nije ni svijesna te brojke i posljedica koje ona nosi. Udruga Videatur kroz svoje aktivnosti konstatntno pokušava osvijestiti širu zajednicu o prisutnosti osoba oštećena sluha i o njihovim potrebama, te načinima kako premostiti komunikacijsku barijeru između gluhih i čujućih. Tako Udruga, osim dosadašnjih aktivnosti, ima u planu organizirati besplatni tečaj znakovnog jezika za sve zainteresirane i pritom naglasiti važnost poznavanja svijeta gluhih, jer jedino na taj način možemo djelovati u smjeru inkluzije i minimaliziranja njihova osjećaja izoliranosti.

Mnogi od korisnika na projektu „Uključivanje gluhih i nagluhih u zajednicu-vol.2“ nisu gluhi od rođenja, već je njihova gluhoća često uvjetovana nekim čimbenicima na koje su mogli ili nisu mogli utjecati.

Da bismo zapravo shvatili da je gluhoća isto tako invaliditet, kao i drugi, možda više uočljivi oblici invaliditeta, važno je poznavati okolnosti u kojima je taj invaliditet nastao.

Uzroci gluhoće mogu biti razni, a u retcima ispod bontech.hr navodi najčešće uzroke i načine kako djelovati.

Gluhoća označava potpuni gubitak sluha u govornim frekvencijama iznad 93 decibela, dok nagluhost podrazumijeva manje ili veće oštećenje sluha.

Tri su vrste nagluhosti:

Konduktivna nagluhost: otežano je provođenje zvučnog vala u unutarnje uho, jer je mjesto oštećenja u vanjskom ili srednjem uhu. Konduktivna nagluhost naziva se i provodna nagluhost budući da je riječ o oštećenju zračne i koštane vodljivosti zvuka. Uzroci ove vrste nagluhosti jesu urođene malformacije srednjeg i vanjskog uha, ograničena pokretljivost bubnjića, odnosno začepljenje Eustahijeve cijevi, ozljede srednjeg uha, upale uha i sl. Konduktivna se nagluhost može izliječiti lijekovima ili kirurškim zahvatom.

 Perceptivna nagluhost: odnosi se na poremećaj zamjećivanja frekvencije i intenziteta slušne poruke. Ovo oštećenje zahvaća unutarnje uho ili slušni živac koji je odgovoran za provođenje slušnih podražaja prema mozgu. Uzorci perceptivne nagluhosti jesu upale unutarnjeg uha, Menierova bolest, česta izloženost buci, urođena nagluhost i sl. Važno je naglasiti da je ova vrsta nagluhosti trajna.

Mješovita nagluhost: ovo je kombinacija perceptivne i konduktivne nagluhosti, prolaznog je karaktera, a uglavnom nastaje uslijed prelaska oboljenja sa srednjeg na unutarnje uho.

Ostali problemi koji mogu uzrokovati gubitak sluha ili gluhoću odnose se na probleme grla i nosa uključujući alergijski rinitis te probleme sa sinusima. Bakterijske i virusne infekcije također mogu biti povezane s gubitkom sluha.

Gluhoća nije karakteristična samo za određenu životnu dob. Čimbenici koji utječu na povećanje rizika od gubitka sluha odnose se na pobačaj, stariju životnu dob, prečestu izloženost buci poput buke na radnom mjestu koja je uvelike odgovorna za gluhoću građevinskih radnike ili glazbenika. Gubitak sluha uglavnom se javlja postupno. Simptomi koji mogu ukazivati na gubitka sluha su zujanje ili šum u ušima, osjećaj vrtoglavice, odnosno problem s ravnotežom, bol u uhu ili osjećaj stranog objekta. Važno je provjeravati sluh kod novorođene djece kako bi se na vrijeme reagiralo na moguće nepravilnosti. Simptomi gluhoće kod djeteta javljaju se u obliku neodgovaranja na zvukove te u nedostatku interesa za glazbene igračke. Djeca u dobi između 8 – 12 mjeseci u slučaju slabijeg sluha neće reagirati na svoje ime, a moguća je i odsutnost govora.

Danas je sve češća pojava tzv. iznenadne gluhoće koja podrazumijeva teški senzorineuralni gubitak sluha koji se može razviti u samo nekoliko sati. Početni gubitak sluha može biti blag do izražen. Nuspojave iznenadnog gubitka sluha odnose se na nesvjesticu ili vrtoglavicu. Uzroci kroničnog gubitka sluha mogu se razlikovati od uzroka iznenadne gluhoće te svaki treba uzeti u obzir kako bi se pomno protumačio.

Gluhoća i nagluhost liječe se uklanjanjem ušnog voska koji može dovesti do začepljenja Eustahijeve cijevi, korištenjem antibiotika za liječenje infekcija, korištenjem slušnih pomagala ili operativnim zahvatima.

Za prevenciju gluhoće i nagluhosti preporučuje se izbjegavanje buke. U slučajevima kada to nije moguće, svakako zaštititi uši slušalicama, vunenim lopticama ili čepićima za uši.

Često izlječenje nije moguće. U takvim je slučajevima svrha liječenja nadomjestiti izgubljeni sluh što je više moguće. Većina ljudi koristi neko slušno pomagalo. Rijetko se koristi kohlearni usadak.

Za trajno gluhe i nagluhe osobe učenje znakovnog jezika u svakom će slučaju poboljšati ne samo komunikacijske vještine između slabočujućih već i čujućih osoba.

Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. u iznosu od 908.327,79 HRK. Intenzitet potpore iznosi 100%.

Trajanje projekta je 28 mjeseci.

Odgovori

Zatvori izbornik